5 finansijskih rizika za praćenje ove 2023. godine

UFDS 25.1

Najgori rizici — oni koji uzrokuju najveću štetu ili gubitak — često nas uhvate nespremne. Neki su neočekivani jer su nepoznati, a drugi su očigledni, ali ignorisani.

Za 2023. godinu, verovatno je previše rizika obe vrste. U nastavku se bavimo pet značajnih rizika koje glavni finansijski činovnici treba da isplaniraju, nadgledaju i upravljaju u 2023. Oni su generalno „poznate nepoznanice“, ali to ne znači da su preduzeća spremna da apsorbuju ove potencijalne šokove. Predstavljamo ih u opadajućem redosledu opšte svesti.

Makroekonomski uslovi

Verovatna očekivanja recesije? Stalni inflatorni pritisci? Finansijski direktori se bave i jednim i drugim. Očitavanje indeksa potrošačkih cena (CPI) na godišnjem nivou od 9,1% u junu 2022. postavilo je finansijske rukovodioce na novi stupanj svesti o troškovima. Da bi pomogli da se pokriju značajna povećanja cena u svemu, od pravnih usluga do cena sirovina, stavili su svoje skalpele na posao.

Troškovi rada i loša angažovanost zaposlenih

Ovo bi mogla biti smrtonosna kombinacija. Menadžmenti su, u proseku, planirali više za povećanje zaposlenih ove godine — 3,8% za povećanje zasluga, prema jednom istraživanju planiranja kompenzacija u SAD, i 4,2% kada su uključene promocije i prilagođavanja troškova života. U isto vreme, međutim, finansijski direktori nastoje da smanje viškove u svojoj radnoj snazi, dok rukovodioci i menadžeri brinu da su zaposleni pregoreli i veoma neangažovani.

Skoro jedna trećina od 256 ispitanika u najnovijem istraživanju finansijskih direktora Grant Thornton-a rekla je da bi potencijalno mogla smanjiti svoju radnu snagu u narednih šest meseci. Preko 40% je tražilo da smanji troškove ljudskog kapitala u nekom obliku. Amazon, Microsoft, DirectTV, Salesforce, Vimeo i Google najavili su velika otpuštanja u 2023. godini, dok su druge kompanije zamrzle zapošljavanje.

Više kamatne stope

Kompanije će platiti više za izdavanje obveznica i zaduživanje kod banaka i privatnih kreditora 2023. godine — novi krediti će biti znatno viši nego što je bio u neko vreme, kao i refinansiranje. To bi moglo da ugrozi planove kompanija za rast, čak i ako se recesija ne ostvari. To bi takođe moglo da dovede neka preduzeća sa visokom zaduživanjem u opasnost da ne plate svoje dugove. A poslovni modeli koji su bili prihvatljivi ili profitabilni kada je Euribor bio blizu nule možda neće biti kada je referentna stopa blizu 5%.

Potpuni uticaj viših kamatnih stopa i otpuštanja možda se neće videti na kreditnim tržištima do kraja 2023. godine, navodi izvršni direktor Međunarodnog udruženja menadžera kreditnog portfolija. Mnoge američke korporacije su bile pune likvidnosti i pozajmljivale su kada su kamatne stope bile niske – a ti zajmovi još nisu dospeli, štiteći zajmoprimce od viših stopa.

Geopolitički stresovi

Svetska politika može izgledati ezoterično kada je finansijski direktor zakopan u kontrolnoj tabli finansijskih performansi ili proračunskoj tabeli, ali rizici koji se na tom frontu razvijaju ove godine zahtevaju budnost. Neke kompanije su već finansijski patile od rata u Ukrajini. Dobavljač aluminijumske ambalaže Ball, na primer, prodao je prošle godine proizvode od sirovina iz Rusije u iznosu od 8% poslovne zarade prethodne godine. Pošto novi objekti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Češkoj Republici nisu završeni, prodaja u Rusiji će otežati zaradu njene jedinice za Evropu, Bliski istok i Afriku.

Za finansijske direktore i druge rukovodioce koji se suočavaju sa pitanjima svog odbora o geopolitici, izazov koji se nalazi u 2023. biće pronalaženje kako da modeluju te rizike da bi se ublažio uticaj tih izazova. Kako uokviriti ove rizike i pretočiti ih u kvalitativni okvir koji omogućava donošenje odluka?

Druga kriza, ili „Rizik iznad rizika“

Poslednji rizik od kojeg bi finansijski direktori trebalo da budu oprezni ove godine je okolnost da će biti pogođeni drugim, nepovezanim rizikom kada je njihova kompanija već u kriznom režimuOrganizacije koje su već oslabljene od produžene krize mogu razviti slepe tačke. Iznenađujuća druga kriza mogla bi da predstavlja prelomnu tačku sa neproporcionalnim negativnim uticajima na organizaciju.

Postoji mnogo rizika koji nisu pomenuti na ovoj listi: kršenja sajber-bezbednosti, prekidi rada, inflacija koja odbija da padne na 2%, nove teške poslovne regulative, erozija potražnje potrošača, iznenadni kvar tehnologije, optužbe za „greenwashing“, naglo usporavanje plaćanja kupaca, prevaru zaposlenih, veliki neočekivani trošak, prelazak na čistu energiju, novi konkurent koji podiže očekivanja vaših ciljnih kupaca, neuspeh kontrole kod trgovinskog partnera…

Mnoštvo rizika kojima će mnoge kompanije biti izložene ove godine čini alarmantnim da finansijski direktori i timovi za upravljanje rizicima planiraju kako će se organizacija nositi ako dođe do jedne od ovih ili drugih opasnosti.

Scroll to Top